CHỮ NÔM ili Bivše vijetnamsko pismo i njegovi dosadašnji prilozi vijetnamskoj književnosti - Odjeljak 1

Posjeta: 1484

Nguyễn Khắc-Kham^*

    Chữ Nôm (Chữ 'skripta' i nôm / nam 'jug, vijetnamski') je ime koje su Vijetnamci dali jednom od svoja dva bivša pismena sustava nastala modifikacijom kineskih znakova. Tako se zvalo, za razliku od Chữ Hána ili Han kineskog pisma¹ i Chữ Nhou ili scenariju vijetnamskih učenjaka konfucijanizma. U drugoj konotaciji, znači narodni or vulgarno pismo in tradicionalni Vijetnam.²

Scenarij Rođenje Nom^**

   Datum njegovog izuma do sada nije utvrđen izvan kontroverzi. Prema Ngô Thì Nhậm 吴 時 任 (1726-1780) "naš nacionalni jezik najviše se koristio od Thuyêna".³ Thuyên je bio NguyEn Thuyên 阮 詮, učenjak koji je živio krajem trinaestog stoljeća pod Trần dinastija. “Doktorirao je pod vladavinom cara Trần Thái Tôn 陳 太 宗 (1225-1257). U jesen 1282. godine, dok je bio na mjestu ministra pravde, povjerio ga je car Trần Nhân Tôn 陳 仁 宗 napisati poruku krokodilu koji je stigao do Crvene rijeke. Nakon što je njegovo pisanje otjeralo životinju, car mu je dopustio da promijeni prezime NguyEn 阮 do han 韓, jer se prije dogodio sličan incident u Kini s pjesnikom-učenjakom Hàn Yu 韓 愈 (768-824). Anegdota je bila povezana u Khâm đjanh ViEtsü Thông-giám Cuong müc 欽 定 越 史 通 鑑 綱 目, b.7 str.26a⁴ prema kojem, Hàn Thuyên bio vješt u pisanju Ših fu, i mnogi su se okušali po njemu.⁵

    Na temelju tih činjenica, Hàn Thuyên izumio se Chữ Nôm, Takvo je mišljenje bilo P. Pelliot⁶ i H. Ali nadam se, Potonji koji je dijelio P. Pelliotstavova, spominje se i stela otkrivena u HØ Thành sơn, Ninh Binh provincija, Sjeverni Vijetnam.⁷ Ova stela nosila je natpis iz 1343. godine i na kojem se moglo pročitati dvadeset imena vijetnamskog sela i zaseoka u Chữ Nôm.

    Gornja hipoteza nije prihvaćena bez rezerve od strane ostalih učenjaka. NguyEn văn TØ pretpostavio da Chữ nôm vjerojatno je postojao već krajem osmog stoljeća kada je naslov BØ Cái Ðạja Vuong 布 蓋 大 王 (Otac i majka naroda) dao je njegov nasljednik i njegovi podanici da Phùng Hưng, koji je 791. svrgnuo tadašnjeg kineskog guvernera i zauzeo se na Protektorat Annama.⁸ Takvo je mišljenje bilo i Duong Quải Hàm u njegovom Kratka povijest vijetnamske književnosti.⁹

    Treću hipotezu iznio je 1932. drugi vijetnamski učenjak, Sở Cuồng, koji je to pokušao dokazati Chữ Nôm datira iz Shih-Hsieh 士 燮 (187-226 AD)., Njegovi su argumenti uglavnom počivali na izjavi vijetnamskog učenjaka konfucijanizma pod vladavinom cara Tü-Düc, poznat pod imenom NguyEn văn San 阮 文 珊 i pseudonim od Văn-Ða cư-si 文 多 居 士, U svojoj knjizi pod naslovom Ðại-Nam QuØc-ngü 大 南 國 語, ovaj učenjak je to izjavio Shih Wang , bio je prvi koji je pokušao prevesti kineske klasike na vijetnamski koristeći kineske znakove kao fonetske simbole za prepisivanje vijetnamskih izvornih riječi. Među poteškoćama s kojima se navodno susreću Shih Hsieh u svojim je pokušajima naveo dva primjera: sui chiu 雎 鳩, (osprey) I yang táo 羊 桃, (karambole ili breskve vrbe), kojem nije znao kakva vrsta ptica i kakvo voće može odgovarati na vijetnamskom. SØ CuØng pretplaćeni na Văn-Ða cư-sĩ mišljenje, premda žali što ovaj autor nije naveo nikakvu referencu na svoju izjavu. U prilog tome iznio je sljedeće argumente:

1) U vrijeme Shih Hsieh, kad su prvi vijetnamski napravili kineske studije, oni su mogli razumjeti samo vijetnamski jezik, a njihovi kineski učitelji zacijelo su koristili takve kineske znakove da imaju zvukove slične vijetnamskim riječima da nauče Vijetnamce kako čitati neke kineske znakove. S druge strane, kako kineski zvukovi i simboli nisu mogli prepisati sve vijetnamske izvorne riječi, tadašnji vijetnamski studenti sigurno su pokušali popuniti slobodna mjesta kombinirajući različite komponente kineskih znakova kako bi na temelju takvih načela stvorili nove znakove. kineskog pisanja kao Hsiai shêng, chiah chiehi Hui-i, To je na taj način Chữ Nôm vjerojatno je bio osmišljen.

2) Dalje, Shih Hsieh bio je rodom iz Kuang-Hsin 廣 信, gdje, prema Ling wai tai ta 嶺 外 代 答, Prema Ču ch'u Fei 嶺 外 代 答, Pod Opjevano , postojao je od dalekih vremena, lokalna pisma vrlo slična vijetnamskom chữ Nôm. Primjerice, ([1] = mali) i ([2] = tiho).

[dva]:      [dva]: 

3) Dvije Vijetnamke tkanina BØ, otac i 蓋 Cai, majka kao što je pronađeno u posmrtnom naslovu BØ-Cái Ðạivuong darovana Phung -Hưng bili su povijesno najraniji dokazi za upotrebu chữ Nôm u osmom stoljeću. Kasnije, pod Dinh, Ðạja CØ ViEt, službeno ime tadašnjeg Vijetnama uključivalo je i nôm znak 瞿 CØ, Ispod Trần bila je vrlo uobičajena uporaba Chữ Nôm kako je dokazano praksom tadašnjeg dvorskog ministra Hành KhiEn , koji je hodao kraljevskim odredbama Chữ nôm kako bi ih ljudi bolje razumjeli.¹⁰

    Svi gore navedeni pogledi imaju svaki dobar bod. Međutim, svatko je dovoljno autoritativan da bi mogao biti prihvaćen kao konačan u datumu izuma Chômôma.

    U stvari, Chữ Nôm, daleko od toga da je pojedinac ponekad zamislio u vijetnamskoj povijesti, trebalo bi se smatrati proizvodom višestoljetne strpljive i opskurne obrade. Takav je najrazumniji zaključak do kojeg su uglavnom došli znanstvenici koji se nedavno bave istraživanjem Chữ Nôm.

   Kao što je prethodno definirano, Chữ Nôm sastojalo se u osnovi od vijetnamske prilagodbe posuđenih kineskih znakova. U skladu s tim, njegov izum mogao se ostvariti tek u fazi kada je znanje kineskih znakova bilo dovoljno rašireno u Vijetnamu.

    Prvi Vijetnamci koji su zapovijedali uporabom kineskih znakova bili su nekolicina potpuno sinidiziranih intelektualaca. Takav je bio slučaj sa LY-TiEn 李 進, Lý Cầm 李 琴, Truong TrØng 張 重 (drugo stoljeće poslije Krista). Kasnije su neki od tih intelektualaca počeli izrađivati ​​poezije i prozatirati poezije na kineskom jeziku po kineskim uzorima. Takav je bio slučaj sa Phùng Ðái Tri 馮 戴 知 čiju je pjesničku kompoziciju hvalio kineski car Kao Tsu of t'ang (618-626), KhuoCông Phü 姜 公 輔 proza-poezija o kojoj se još uvijek mogu naći u kineskim antologijama.¹¹

    Tijekom razdoblja od On prema t'ang neki Chữ Nôm obrasci su možda osmišljeni tako da predstavljaju neke izvorne riječi, posebno imena mjesta, osoba i službene titule u Vijetnamu. Do sada je samo nekoliko ostataka ovih pokušaja nestalo.

    Takvi su tkanina BØ i 蓋 Cai prepisala dva kineska znaka čije je vijetnamsko čitanje slično zvukovima dviju odgovarajućih vijetnamskih riječi.

   Od desetog do trinaestog stoljeća, iako su Vijetnamci stekli nacionalnu neovisnost od Kine, kinesko pismo je uvijek uživalo ekskluzivnu privilegiju ojačanu sustavom ispita državne službe po uzoru na kineski sustav.¹² Iz tog su razloga vijetnamski intelektualci nastavili izražavati svoje misli i osjećaje kineskim slovima. Kineskim slovima nisu napisane samo poezije, prosapoezije i povijesni zapisi, već i kraljevski ukazi, spomen-obilježja kraljevima, zakoni, propisi itd. Međutim, svi ovi vijetnamski spisi na kineskom pismu možda nisu bili isti kao oni gore spomenuti prvi vijetnamski intelektualci. Oblik je bio kineski, ali supstanca je bila vijetnamska. U drugom pogledu, različiti žanrovi kineske književnosti u kojima su se okušali vijetnamski pisci bile su konačna nabava za predstojeću vijetnamsku književnost u. Chü Ne m, Što se tiče Nôm skripta posebno je zabrinuto službeno korištenje ove dvojice Ne m znakova 蓋 BØ i 蓋 Cai kasno u osmom stoljeću i onaj od Ne m lik CØ u desetom stoljeću su pravi pokazatelji da su neki obrasci od Chü Ne m Vijetnamci su ih osmislili najkasnije od osmog do desetog stoljeća.

   Osim takvih nôm likova kao BØ, Cai, CØ, drugi su mogli nastati otprilike u istim razdobljima i fonetskom i semantičkom uporabom kineskih znakova. Na primjer, vijetnamske izvorne riječi mØt (jedan), A ta (Ja, mi) prepisani su kineskim znakovima i svojim fonetskim čitanjem. Vijetnamske izvorne riječi, sprud, cấy, ruØng, bEp prepisuju se kineskim znakovima 耕, 稼, 田, 灶 i njihovim semantičkim čitanjem.¹³ Što se tiče takvih, drugih rafiniranijih modela Chü Ne m kao one skovane na principima kineskog pisanja Hui-i i Hsieh-Sheng, moraju ih izmisliti tek kasnije, vjerojatno nakon što su Kinesko-Vijetnamci poprimili definitivan oblik.¹⁴

    Sažeti, Chữ Nôm nije izumljen preko noći kako bi bio stavljen na raspolaganje Hàn Thuyên za pisanje poezije i proza ​​poezija, ali njezin se proces formiranja morao protezati kroz mnoga stoljeća počevši najkasnije od osmog stoljeća prije nego što je dostigao određeni stupanj dovršenosti u okviru Ogoljen , Kasnije su je uzastopno poboljšali korisnici iz kruške, prema Nguyễn prije nego što postigne relativnu fiksiranost u tako popularnim dugačkim narativnim pjesmama kao Kim Vân Kiều 金 雲 翹 i Lục Vân Tiên 蓼 雲 仙 itd ...

... nastavi u odjeljku 2 ...

VIDI VIŠE:
◊  CHỮ NÔM ili Bivše vijetnamsko pismo i njegovi dosadašnji prilozi vijetnamskoj književnosti - Odjeljak 2.
◊  CHỮ NÔM ili Bivše vijetnamsko pismo i njegovi dosadašnji prilozi vijetnamskoj književnosti - Odjeljak 3.

BILJE:
¹  Việt Hán Từ Ðiển Tối Tân 越 漢 辭 典 最 新, Nhà sách Chin Hoa, Saigon 1961, strana 549: Nôm = 喃 字{意 印 < 南 國 的 字 >}. 
²  Việt Nam Tự Ðiển, Hội Khai-Trí Tiến-Ðức Khởi-Thảo, Saigon Hanoi, Văn Mới 1954. 370: Nôm = Tiếng nói thông thường của dân. 
³  Ngô Thì Nhậm 吳 時 任, Pozdrav Ðông chí lược " 海 東 誌 略 ". 
⁴ Nguyễn Ðình Hoà, Chữ Nôm, Demokratski sustav pisanja u Vijetnamu, časopis American Oriental Society, Svezak 79, broj 4, listopad 1959. stranica 271. 
⁵  阮 詮 海陽 青 林人善 為 詩賦 人 多 效 之後 為 國 音 詩 曰 韓 律 者 以此 [Nguyen Thuyen iz okruga Thanh Lam, provincija Hai Duong, bio je dobar u poeziji, mnogi su oponašali i kasnije napisali nacionalnu pjesmu.] ( 欽 定 越 史 通鑑 綱目). 
⁶  P. Pelliot, "Première étude sur les izvora Annamites de l'histoire d'Annam„. BEFO t. IV, strana 621, napomena. 
⁷  H. Maspero, "Etudes sur la phonétique historique de la langue Annamite. Les inicijale”BEFO, t. XII, br. 1, stranica 7, bilješka 1. 
⁸  Nguyễn Văn Tố "Phan Kế Bính Việt Hán Văn Khảo, Etudes sur la littérature Sino-Annamite 2 uredi". (Hanoi, Editions du Trung-Bắc Tân Văn, 1930. u 8, 175 str.) BEFO, t. XXX, 1930, br. 1-2 Janvier-Juin, str. 141-146. 
⁹  Dương Quảng Hàm, Việt Nam Văn-Học Sử-Yếu, u lần thứ bảy, Bộ Quốc Gia Giáo Dục, Saigon 1960, stranica 101. 
¹⁰  Sở Cuồng, "Chữ nôm với chữ Quốc Ngữ„. Nam Phong, br. 172, Mai 1932., str. 495-498. 
¹¹  Nguyễn Ðổng Chi, Việt Nam Cổ Văn Học Sử, Hàn Thuyên, Hanoi, 1942, str. 87-91. 
¹²  Najranije zasjedanje državne službe u Vijetnamu bilo je 1075. pod Lý Nhân Tônom (1072-1127). Vidi Trần Trọng Kim, Việt Nam Sử Lược, u lần thứ Nhất Trung Bắc Tân Văn, Hanoi 1920, str. 81. 
¹³  Nguyễn Quang Xỹ, Vũ Văn Kính, Tự-Ðiển Chữ Nôm, Trung Tâm Học Liệu, Saigon 1971. godine. 
¹⁴  H. Maspero, "Le dialecte de Tch'ang Ngan", BEFO, 1920. Mineya Toru, 三 根 谷 徹, 越南 漢字 音 の 研究 [Nghiên cứu âm đọc chữ Hán ở Việt Nam], 東洋 文庫, 昭和 47 年 3 月 25日.

BILJE:
* Nguyễn Khắc Kham (23/12/1910, Hanoi - ), olovka Lãng Xuyên i Lãng Hồ, profesor emeritus, posjeduju licencu ès-Lettres (Sorbonne, Francuska, 1934) i licencu en Droit (Pravni fakultet u Parizu, 1934), predaje u Gia-Long, Thăng-Long, Văn-Lang, Hoài-Ðức (privatne srednje škole) i Chu Văn-An (javna gimnazija) u Hanoju (1937-1946), predavao na Sveučilištu u Hanoju, Fakultet za pisma (1952-1954) i Pétrus Ký i Chu Văn-An (javne srednje škole) u Saigonu, profesor na Sveučilištu u Saigonu, Pismološkom fakultetu i Pedagoškom fakultetu (1954-1967), bio je gostujući profesor na Tokijskom sveučilištu stranih studija (1967-1973), služio kao gostujući istraživač na Seminaru Ostasiatisches u Frankfurtu (1966-1967) i kao vršiteljica dužnosti ravnatelja Instituta za povijesna istraživanja; Ravnatelja za kulturna pitanja; Glavni tajnik Vijetnamske nacionalne komisije za UNESCO; Direktor Nacionalnih arhiva i biblioteka dobio je medalju za obrazovanje i kulturu vijetnamskog Ministarstva obrazovanja, bio je član Savjetodavnog odbora jugoistočne Azije, Međunarodnog tromjesečja, Sveučilište Southern Illinois (SIU) u Carbondaleu (1969.-1974.), bio je sukcesivni suradnik u Centru za studije južne i jugoistočne Azije i Centru za studije jugoistočne Azije, Sveučilište u Kaliforniji u Berkeleyu (1982-1991), član ISA (Nezavisni stipendisti Azije, neprofitna, nestranačka, profesionalna organizacija), Berkeley, Kalifornija u SAD-u (1982-2000), i član Vijeća savjetnika Instituta za vijetnamske studije, Garden Grove, Kalifornija (1982-danas).

** Naslov odjeljaka, podebljanih tekstova i istaknute slike u obliku sepije postavio je Ban Tu Thu - thanhdiavietnamhoc.com
◊ Izvor: Institut za sino-nomske studije.

BAN TU THƯ
03 / 2020