Pojedinosti u vezi s SET-om KNJIGA pod nazivom "OPĆI UVOD U TEHNIKU ANNAMESE LJUDI"

Posjeta: 407

Kao. Prof. Dr. HUNG, dr. NGUYEN MANH

1. Ovo je skup knjiga napisanih u francuski autor OGER-a i objavljen u Pariz u 200 primjeraka. Svaka se sastoji od 159 stranica (OGER je pogriješio u paginaciji jer zapravo postoji samo 156 stranica) i 32 ilustracije. Među 156 stranica, 79 ih se bavi načinima rada, predstavljanja, izdavanja, autohtonim zanatima i svakodnevnim životnim aktivnostima; 30 se bavi indeksima koji se odnose na opću tehniku, kinesku tehniku, igre i igračke, a 40 sadrži sadržaj i napomene svakog od ploča u Album i opće sadržaje.

2. U dijelu koji predstavlja autohtone zanate - jedan dio glavnog sadržaja knjige - HENRI OGER opisao je niz zanata kao što su lakiranje, vezenje, oblaganje sedefa, gravura na drvetu, izrada papira i drugo obrti, za koje OGER smatra da potječu iz papira kao što su: izrada suncobrana i lepeza, crteži u boji, tisak knjiga. Tada se H. OGER pozabavio brojnim „autohtonih industrija”Poput gradnje kuća, prijevoza, tkanja tkanina, odjeće, bojenja, prehrambene industrije, prerade riže, proizvodnje riže u prahu, ribarstva i proizvodnje duhana ...

3. Baveći se autohtonim obrtima, H. OGER je obratio pažnju i budno je nadzirao tehničko područje. Snimio je svaku radnju, svaku gestu, svaku vrstu instrumenata i imao je primjedbe na materijale, kvalitetu, predmete, radne uvjete, potrošnju proizvoda i usporedbu s proizvodima Japan, Kina... Da rezimiramo, H. OGER je generalizirao postojanje mnogih rukotvorina u to vrijeme svojim osobnim stavom koji nije mogao izbjeći da bude pomalo subjektivan i postigao je zajedničke ocjene usmjerene na služenje francuskom načinu upravljanja. Pročitajmo nekoliko sljedećih opisa:

a. „Mnogi promatrači koji su živjeli u Annamu često pišu u svoje dnevnike putovanja da: sve industrije izgledaju gotovo izostale i u Annamu su beznačajne. I često su tvrdili da: mi (tj. Francuzi) ne bismo trebali podcijeniti doprinos autohtonih obrtnika ekonomskom pokretu koji želimo širiti u ovoj zemlji.".

b. OGER primijetio. „Vijetnamski poljoprivrednici ne moraju voditi težak život tokom cijele godine, naprotiv, često imaju duge slobodne dane. U takvim slobodnim danima farmeri će se okupljati i raditi kao cehovi radnika, a proizvedeni proizvodi postat će financijski dodatak koji posao sadnje riže ne bi mogao donijeti za njih, posebno kod vrste indoksineske riže".

c. Što je radnički ceh? Prema H. ​​OGER-u:Ceh se sastoji od dvije glavne točke: radnici rade kod kuće kod poslodavca, a ovaj poslodavac dolazi u radničke kuće kako bi skupio svoje proizvode".

d. U drugom poglavlju H. OGER je napisao:Vijetnam je zemlja koja proizvodi puno boje, a boja na sjeveru posebno je jeftina. Stoga su svi uređaji za svakodnevnu uporabu prekriveni slojem boje koji ih štiti od oštrih temperatura zbog kojih se drveni predmeti mogu brzo uništiti. Proizvedena boja nije dovoljna samo za unutarnju upotrebu, već je dostupna i u mnogo većim količinama za velike trgovce u Kantonu koje je moguće uvesti u svoju zemlju.".

e. Formirajući mišljenje o vijetnamskom lakiranom proizvodu u to vrijeme, OGER pretpostavlja da: "Vijetnamska tehnika lakiranja nije tako osjetljiva i pametna kao ona Japan, vijetnamski samo razmažite sloj boje posebne kvalitete na drvene ili bambusove predmete, prethodno dobro utrljane, i upotrijebite finu glinu kako bi stezali nedostatke, a proizvode s lakom prodavali siromašnim ljudima. Iz tog razloga, predmeti prekriveni tim slojem boje često su puhani i ljepljivi. "

f. Baveći se dekorativnom temom, OGER misli da ga vijetnamski lak samo posuđuje od „Kinesko-vijetnamski simboli"Baš kao vez",kod njega je puno predmeta uvezenih iz Kine, koje je nespretno miješao”. Napokon, Oger vjeruje da vijetnamski lak ne pokušava tražiti nove ukrasne predmete "Od predaka do potomaka prenijeli su jedno drugome samo mnoštvo predmeta koje je neki nepoznati dizajner u prošlosti shvatio naredbom". U drugom poglavlju možemo vidjeti da je OGER posvetio veliku pažnju različitim vrstama oruđa i gesta ...

g. „Okvir za vez je jednostavna izvedba. Ovo je pravokutni okvir izrađen od bambusa. Postavljen je na dva ležaja, a unutra će se staviti komad svile. Ljudi zategnu komad svile malim nitima namotanim oko okvira od bambusa. Što se tiče uzorka vezanja, on je prethodno nacrtan na annamskom papiru, vrsti lakog i finog papira. Uzorak je smješten na vodoravnom postolju od bambusa, a jedan širi preko njega prozirni list rižinog papira ili komad svile. Pomoću četkice za olovku vezitelj prenosi točno uzorak na komad svile. U poglavlju o utvrđivanju činjenica koje se bavi slikarima koji izrađuju anmanske narodne slike,tj. Francuzi) ponovo će se susresti s tom vještom metodom koja omogućava reprodukciju zauvijek ”.

h. „Vezerovo djelo zahtijeva više napornosti i mržnje i spretnosti nego inteligencije. Iz tog razloga se često zapošljavaju mladići ili žene, a ponekad i djecu kako bi ih obavljali. Rad koji treba izvesti je ponovno stvaranje dizajna raznim obojenim nitima. Vezivač sjedi pred okvirom, noge ispružene ispod njega. Drži iglu okomito preko komada svile i čvrsto povlači konac ne dopuštajući otpuštena mjesta. Ovo je sredstvo za održavanje vez u dobroj formi i trajnosti. Tik uz njega je svjetiljka, jer mora raditi dan i noć kako bi se susrela s brojnim narudžbama.
Ova se svjetiljka sastoji od tinte od dva centa napunjene uljem, koja u sredini ima fitilj. Vijetnamski vez radi pod ovom treperavom svjetlošću koja je tako zadimljena i smrdljiva. Iz tog razloga lako je uočiti da ne nalazimo nijednu staru osobu koja radi kao vezilje - jer se stariji ljudi obično unajmljuju da rade u drugim obrtima vijetnamskog naroda.

BAN TU THU
06 / 2020

BILJEŠKA:
◊ Izvor: Tehnika animskog naroda Henri Oger, 1908-1909. Dr. Nguyen Manh Hung, istraživač i sastavljač.
Ured Istaknutu sliku sepirao Ban Tu Thu - thanhdiavietnamhoc.com