Razni praznici i festivali WET RICE FARMER - Odjeljak 2

Posjeta: 418

HUNG NGUYEN MANH¹

... nastavi se za odjeljak 1:

Ceremonija za molitvu za uspješnu sezonu ulova ribe

    Suprotno ljudima iz Midlanda koji promatrajuOtkrivanje planine"Ceremonija, ljudi u morskoj regiji slave ceremoniju"moliti za uspješnu sezonu ribolova"⁶, Selo imenuje predstavnika koji će prinose prinovati u hram kitova ili u hramove kitova Genije Istočnog mora a Genije Južnog mora paliti joss palice i moliti se zatiho nebo i mirno more"A"ribarski brodovi napunjeni ribom", Tada se ribarski čamac šalje u more da baci gnijezdo. U tom prvom vuku ljudi biraju najveću ribu kojoj će se klanjati duh i oslobodite još jednu tako što ćete je baciti u more da izvede radnju pod nazivom: "Oslobodite pticu i oslobodite ribu, Kazne i prijestupi prepušteni su Bogu".

    Za ljude koji žive u obalnim područjima grada Španjolske Thừa Thiên i nijansa, Proljetni su festivali usko povezani s običnim životom baš kao i ceremonija kojom se traži dobar ulov ribe koja se slavi¹¹ na Thái Dương Hạ selo.

    Svake godine obred štovanja održava se u poslijepodnevnim satima 11^th dan prvog mjesečevog mjeseca, točno u dvorištu komunalne kuće (prethodnog dana bio je hrvački festival u selu Sình) i traje do ponoći kada započinje ceremonija traženja dobrog ulova ribe. U ovom trenutku, svi vlasnici brodova koji se odijevaju dotjerano, s crnim tunikama, bijelim tavama i crvenim turbanima, propustili su starijeg ribara da pročita zaziv.

   Sljedećeg dana oko 5:00 ujutro organiziraju se igre poput mrežica za lijevanje, uklanjanja škampi. Isprva stari ribar moli Boga da mu da mir i blagostanje, a zatim pušta tri valjka bubnja kako bi otvorio ceremoniju.

    Stari bjelokosi stariji ribar, zajedno s dva vlasnika brodova, dolazi pred oltar kako bi služio. U istom trenutku, drugi stari ribar, koji stoji u podnožju oltara, počinje bacati darove i novčiće u dvorište kako bi se djeca međusobno natjecala u prikupljanju takvih novčića. Odmah nakon toga, čvrsto tkani bambusov čamac na kojem su figurice ribara, nose mlađi ribari koji trče i okružuju skupinu djece kako bi simbolizirali prizor umrežavanja jata riba koje jedu mamac. Simblematične ribe nastoje se izvući iz mreže, dok vlasnici čamaca čine sve da ribu pokuljaju i pokušaju uloviti nekoliko njih kako bi ih ponudili geniju koji predsjedava selu.

    Onda emblematičnu odvedu na tržište da bi je prodali. Tržnica je postavljena na uglu dvorišta zajedničke kuće. Nakon prodaje ribe, ribari se vraćaju na mjesto na kojem je postavljen oltar kako bi podijelili novac. Ceremonija se sada smatra završenom, ali se festival i dalje nastavlja.

Ceremonija za plaćanje za proljeće

    U prvim danima od Tet, ljudi promatraju ceremoniju za koju se mole Proljeće Sličnost (tj. za dobrotu i svježinu u svim aktivnostima Čovjeka, a također i za Prirodu i sve za napredak) i obavijestiti božanstva o molbama i željama seljana i zatražiti od božanstava da ih blagoslove.

    Ceremonija u kojoj se moli za proljeće⁶ je organiziran u hramu ili na svetom ili prostranom mjestu na kojem ljudi mogu promatrati niz običaja i igara koji reproduciraju život u prošlosti i stvaraju svježu i sretnu kolektivnu atmosferu.

   Organizacijski oblik ove svečanosti može se razlikovati ovisno o mjestu na kojem se organizira. Posebno je to važno na Vĩnh Phú zemlja predaka - zemlja koja još uvijek čuva mnoge ostatke i običaje drevnih Vijetnamaca u prvim danima kada je nacija izgrađena.

    Korištenje električnih romobila ističe ceremonija moliti za mnoge mlade i jake muškarce s običajima pljačkečini"(Komad bambusa koji simbolizira muški organ) i "znanje"(Oblik koji simbolizira ženski organ). Značaj sličan onom ceremonije za molitvu za proljeće, ceremonija moljenja za mnoge mlade i jake muškarce održava se svake godine 3. dana Tet at Gia Thanh selo (Okrug Phong Châu).

    Ponuda uključuje 12 kvadratnih bezglutenskih kolača od riže, piletinu, zajedno s joss štapovima, betel i alkoholom. Nakon moljenja geniju, majstor ceremonije odlazi do vrata hrama i naglas viče: "U ovoj novoj godini molimo božanstva da našem selu daju mnoge mlade i jake muškarce, da obitelji naših seljaka prosperitetuju, da našim mladićima pruže mnogo talenta i da prosperitetu dođu u naše selo".

    U ovoj ceremoniji, za traženje mnogih mladića, ljudi igraju igre "priređivanjem povorke svinja"A"pljačkajući komad bambusa koji simbolizira muški organ"Na vrlo ključajući način. Svinju uzgaja načelnik podseoka radi štovanja božanstava. Kad dođe praznik, sve muške osobe dođu u kuću pod zaseoka da opere svinju, stave je na palankeen s krovom i izvedu povorku koja se zove procesija "odvedi gospodina Caua u hram Tro”. Nakon toga seljani se okupljaju kako bi ubili svinju i organizirali gozbu.

    "Čini”Je komad bambusa duga oko 13 cm (simbolizirajući muški organ) posađeno u bambusov stup zakopan u dvorištu hrama. Kad ceremonija završi i kada gongovi odjekuju, svi se požure na dva bambusova stupa nastojeći najbolje što mogu ugrabiti „čini"Jer vjeruju da bi tko god je dobio, njegova obitelj imala"mnogo mladih i jakih muškaraca i bili bi napredni”- posebno u pogledu osoba bez djece.

    Ceremonija molitve za mnoge mlade i jake muškarce primijećena je na Lương Đài Hamlet, Bồ Sao selo (Vĩnh Lạc) 6. i 7. prvog lunarnog mjeseca s prilično drugačijim oblikom.

    Svake godine, ujutro od 6^th Tết dan, sve obitelji koje su imale dječaka u staroj godini moraju donijeti prinose u seoski hram na obožavanje, božanstva koja se nadaju da će u novoj godini selo imati još mnogo mladih i jakih muškaraca.

    U posebnom slučaju Dị Nâu selo (Okrug Tam Thanh), mještani također slave 4. dan od Tet ceremonija usmjerena na molitvu za jače i mladiće po običaju „ugrabivši kén"(kén je vijetnamska riječ koja simbolizira ženski organ ili zajednicu).

    Od vrlo ranog jutra ljudi iz podzemlja već donose prinose i pladnjeve hrane u hram na obožavanje. U 8:00 ujutro prisutni su svi u selu, uključujući službenike i seoske starješine koji će zastupati selo u njemu. Ceremonija je završena točno u podne kad majstor ceremonije izađe na prag hrama kako bi mirno pročitao upute za „kén grabeći".

    Kompleti „znanje"Obješene su na 2 bambusova stupa postavljena točno na sredini dvorišta hrama. Na svaki stup visi 36 setova „znanje"Svaki od njih sastoji se od sfere s kosom kosom u sredini koja se zove"dugo sputavanje"I u kosinu je umetnut kratki peteljka izrađen od"Vong„Drvo - naziva se„ zvončić “. Svi se šmeškaju jedni drugima nastojeći ugrabiti skup „znanjeNadajući se da će biti sretni tijekom nove godine.

    Ljudi također imaju ceremoniju moliti se za obilje riže koja se slavi igrom pod nazivom "Hú tùng dí"(vičući Hú tùng dí onomatopeje) na Vi Cương i Triệu Phú sela (Okrug Phong Châu) svakog šestog dana prvog mjesečevog mjeseca moliti se džinju nadajući se „dosta riže i dobrih usjeva“. Tijekom ceremonije igra „Hú tùng dí”Se izvodi na šaljiv način. Svako selo bira 3 mladića, a svaki od njih drži pozlaćenu palicu s ramenima, a na svakom od njegovih ekstremiteta mali snopići punđa i dvije šake ljepljive riže umotane u lišće marante. Svi su obučeni i nose vrlo lijepe turbane, pa obilazeći dvorište hrama trčeći i vičući "Hú tùng dí? ","Hú tùng dí?”. Seljani im se pridruže u vikanju. Nakon toga odlaze u hram, vodoravno se slijevaju na dvije strane predsoblja okrenute prema oltaru džine. Zatim plešu palicama uz ritam gongova i bubnjeva dok viču „Hú tùng dí? ","Hú tùng dí?”. Svi također plešu s njima. Nakon tri plesova, majstor igre baca plišanu i ljepljivu rižu kako bi je svi ugrabili kako bi osigurali sreću.

BILJEŠKA:
¹ Izvanredni profesor HUNG NGUYEN MANH, doktor povijesti filozofije.
⁶ Prema LÊ TRUNG VŨ - Tradicionalni vijetnamski Tết - Izdavačka kuća Kultura i informacije 1996. - str. 125. do 127.
¹¹ Prema H.GIANG - Ceremonija da se traži dobar ulov ribe - Proljetni broj kulturnog časopisa - Đinh Sửu Tết, 1997. - P.10.

BAN TU THU
01 / 2020

BILJE:
◊ Izvor: Vijetnamska lunarna nova godina - Glavni festival - Kao. Prof. HUNG NGUYEN MANH, doktor povijesti filozofije.
◊ Podebljani tekst i slike u obliku sepije postavio je Ban Tu Thu - thanhdiavietnamhoc.com

VIDI TAKOĐER:
◊  Od skica početkom 20. stoljeća do tradicionalnih rituala i festivala.
◊  Oznaka izraza "Tết"
◊  Lunarni novogodišnji festival
◊  Zabrinutost PROVIDENTNIH LJUDI - briga za KUHINJU i kolače
◊  Zabrinutost PROVIDENTNIH LJUDI - brige za TRŽIŠTE - Odjeljak 1
◊  Zabrinutost PROVIDENTNIH LJUDI - brige za TRŽIŠTE - Odjeljak 2
◊  Zabrinutost PROVIDENTNIH LJUDI - Zabrinutost za plaćanje odjela
◊  U JUŽNOM DIJELU ZEMLJE: DOMAĆI PARALELNI KONCERNI
◊  Posudu s pet plodova
◊  Dolazak nove godine
◊  PROLJETNE ŠKOLE - Odjeljak 1
◊  Kult božanstava kuhinje - odjeljak 1
◊  Kult božanstava kuhinje - odjeljak 2
◊  Kult božanstava kuhinje - odjeljak 3
◊  Čekanje NOVE GODINE - Odjeljak 1
◊  Odavanje posljednje počasti CÔ KÍ (supruga pisca) drugog dana T ofT-a
◊  Prije POČETKA RADA - Odjeljak 1
◊  Odlazak na ceremonije TẾT - Odjeljak 1
◊  Odlazak na ceremonije TẾT - Odjeljak 2
◊  Prije dodirivanja Zemlje - 1. odjeljak
◊  Razni blagdani i festivali mokre riže - Odjeljak 1
◊  Lunarna nova godina Vijetnama - vi-VersiGoo
◊ itd.