TEHNIKA ANNAMESE LJUDI - Dio 3: Tko je HENRI OGER (1885 - 1936)?

Posjeta: 674

U PRETRAGI AUTORA

HUNG NGUYEN MANH
Izvanredni profesor, doktor povijesti
Nadimak: konja s prtljagom u sveučilišnom selu
Književnički pseudonim: Buba

3.1 Tko je Henri Oger (1885 - 1936)?

3.1.1 Francuska intervencija

 a. Danas Vijetnamci više ne vide, čak ni siluetu, francuskih kolonijalista na vijetnamskoj zemlji. Mogle bi ih vidjeti samo kroz stare stranice knjiga o povijesti ili kroz istraživačke radove poput Bulletin de l'école Française d'Extrême-Orient (Far-Eastern French School, Bulletin de la Société des Études Indochinoises, Bilten Društva za indokineske studije), Bilten des Amis du Vieux Huế (Prijatelji starog Huếovog biltena), ili Publikaciju I'Institut Indochinois pour l'étude de l'homme (publikacija Indokineskog instituta za proučavanje čovjeka)…, Ili kroz istraživačke dokumente o materijalnom, kulturnom i duhovnom životu vijetnamskog naroda koje su oni francuski kolonijalisti ostavili za sobom. Među takvim dokumentima neki od njih ne samo da su potvrdili prisustvo mnogih francuskih učenjaka od gotovo sto godina, već su potvrdili i postojanje mnogih rimokatoličkih svećenika i misionara od mnogih prošlih stoljeća, kroz mnoga istraživačka djela "Misija isusovaca u Tonkinu" (*), kao i o velikom napretku postignutom u preobrazbi ateista u rimokatoličanstvo od 1627. do 1646. “.  

__________
(*) Regijom kojom upravlja Lord Trịnh od Đèo Nganga do sjeverne VN

     b. Svi ti svećenici i misionari nisu samo zakoračili u delte Južnog i Sjevernog Vijetnama, već su i duboko ušli u planinska područja, kao što su slučajevi Velečasni otac Savina koji su proučavali etničke manjine u sjevernom planinskom području i na kinesko-vijetnamskom pograničnom području; Velečasni otac Cadière, koji je osim predmeta koji se odnose na društvo, jezik i folklor Vijetnamaca - također istraživao povijest Chams-a; ili slučaj Velečasni otac Dourisboure koji su vršili istraživanja etnografije. Tu je i Velečasni otac Alexandre de Rhodes koji je sastavio Dictionarium Annamiticum Lusitenum et Latinum - Rim 1651.

    c. U to vrijeme nisu bili samo misionari i učenjaci, već i obrtnici. Iako su veoma zaokupljene svojim poslom, i dalje su bili prisutni na sjeveru da bi pisali svoje odnose, kao što je slučaj Tavernierili onog od Samuel Baron (Englez) koji je donosio opise zemlje koju je posjetio. Također su posvećivali veliku pažnju političkim i društvenim situacijama, običajima i navikama, zemljopisu i povijesti jezika u mjestima koja su posjetili.

     d. No, kao posebnost, postojali su francuski administratori koji nisu samo vodili brigu o administraciji, nego su također uštedjeli puno vremena za obavljanje istraživačkih radova, kao što je slučaj Sabatiera koji je proučavao uobičajeno pravo i sagu o Ede pleme, Landes koji je posebnu pozornost posvetio vijetnamskim narodnim pričama i jeziku, i hordar - iako je bio carinik, radio je kao prevoditelj za Indochinese Ministarstvo pravde i učio vijetnamski i kineski francuskim dužnosnicima. Što se tiče kapetana zrakoplovstva Cesbron, htio je uzdizati vijetnamske legende i bajke do neba.

     e. Tu je bio i policijski nadzornik Bajot koji je prevodio Đồ Chiểupjesma Lục Vân Tiên na francuski, posvećujući svu pažnju svakom stihu, svakoj riječi ... Među mnogim francuskim istraživačima, najpoznatiji su bili sljedeći ljudi: G. Dumoutier - arheolog, etnolog i orijentalist - zaposlen kod generalnog guvernera kao tumača, Maurice Durand, poznati autor djela pod naslovom  "Vijetnamske popularne slike". Pierre Huard koji je napisao tako poznatu knjigu pod naslovom  "Znanje o Vijetnamu", i u novije vrijeme imali smo Philippe Langlet, doktor povijesti, koji je predavao književnost na bivšem Sveučilištu Saigon i preveo "Khâm Định Việt Sử Thống Giám Cương Mục (1970)" (Ovlaštena povijest Vijetnama) i iskoristio ga kao tezu za stjecanje doktora znanosti. Danas još uvijek ne preživljava mnogo ljudi iz te generacije. Jednostavno su svoja mjesta ustupili drugim ruskim, japanskim, američkim orijentalistima ... Ovisno o stajalištima istraživanja, koja bi mogla biti ili materijalistička ili idealistička, dijalektička ili metafizička ... vijetnamske studije pred njihovim su očima prikazane s novim elementima.

   f. Međutim, nakon pregledavanja svih zaostalih dokumenata, kao što je gore spomenuto, nismo se susreli ni s jednim francuskim istraživačem čije je ime Henri Oger! Možda bismo trebali pročitati članak autora Pierre Huard, izvedeno na Bulletin de l'école Française d'Extrême-Orient i pod nazivom "Henri Oger, pionir u vijetnamskoj tehnologiji"  (1) (sl. 72). Sadržaj ovog članka mogao bi donekle rasvijetliti ovog Francuza.

Sl. 72: ČLANAK PIERRE HUARDA:
"Henri Oger - pionir u vijetnamskoj tehnologiji"

3.1.2 Život Henrija Ogera

- Nepoznata osoba - nesretna sudbina, pala u zaborav gotovo cijelo stoljeće. Pionir u vijetnamskoj tehnologiji? Kroz članak Pierrea Huarda saznali smo da:

     a. Henri Oger (1885.-1936.?) rođen je u Montrevaultu (Maine i Loire) 31. listopada 1885. Stekao je titulu umjetnosti (Latinski, grčki, filozofija) sa diplomom 1995. godine, a zatim je nastavio sa praktičnim višim studijama (odjeljak 4).

      Oger bio je student gospođe Sylvain Lévy, Louis Finot i profesori na Institut de France (Francuski institut); nakon stjecanja zvanja prvostupnika, nastavio je sa višim praktičnim studijama u Sveučilište Sorbonne u Parizu. 1907. god. Oger zatražio je od Kolonijalnog ureda da ga pošalje u Tonkin da odsluži vojnu službu u dvije godine (1908 -1909) i bio ovlašten za to (u to je vrijeme H. Oger imao samo 23 godine).  Zatim je pohađao kolonijalnu školu (1909) i diplomirao je sa 4. rangom među 26 učenika sa svoje sesije. Nastavljajući dalje, Oger je opet diplomirao na tečaju vijetnamskog jezika i kineskog.

     U lipnju 3,1914, Oger vratio, demobiliziran na 1 godinu, u Francusku. 17. lipnja 1915. ponovno je mobiliziran. Iako su ga francuski poslanici toplo preporučili, Oger nije smio raditi u Francuskoj i morali su ga vratiti u Vijetnam.

     Zbog previše prekomjernog rada, Oger morao je biti hospitaliziran nekoliko puta, a 18. lipnja 1919. vraćen je u domovinu i bio na popisu umirovljenika (18,1920.).  Pretražujući dalje u ovom razdoblju, Loonie javite nam da su ljudi vidjeli Oger u Španjolskoj od veljače 1932., ali kasnije za njega više nitko nije čuo, a 1936. smatran je nestalim.

     Nitko ne zna datum Ogersu brak, ali oni su par bez djece. Ova je udovica živjela u aveniji Libération br.35, u Chantillyju (Oise) od 1952. i umro 28. prosinca 1954. godine.

     b. To je bilo sve Pierre Huard mogao saznati otprilike Henri Ogerživot; ako je postojalo nešto više, to su bile znanstvene aktivnosti koje su mu napunile život. Kasnije su ljudi ocjenjivali Oger kao znanstvenik, znanstvenik, koji je vojnim i administrativnim sredstvima profitirao u francuskoj upravi kako bi udovoljio svojoj neograničenoj žeđi za znanjem i pravio istraživačke radove na lingvističkom i književnom području.

     Oger poludio je od svog posla poput luđaka. Osmislio je projekt osnivanja u Indokini istraživačke organizacije čiji je cilj bio učenje britanskih jezika i različitih dijalekata poput onog osnovanog u Indiji.

     Međutim, Oger mogao je samo osmisliti sve takve projekte, ali nije mogao proći kroz načine koje je pronašao. Je li to zbog njegovog nesretnog života, njegovih bolesti i lošeg postupanja koje je primio Oger bio dužan svoje istraživačke radove ostaviti nedovršenim?

3.1.3 Što žele?

     a. Je li istina da su se, otkako su u Vijetnamu prvi put zakoračili, okcidenski znanstvenici bazirali na znanstvenim i dobro organiziranim istraživačkim metodama, pogotovo kad su imali sva sredstva na raspolaganju, uz pomoć kolonijalne uprave, pa su svojim egzotičnim gledištem duboko su zašli u mnoga različita istraživačka područja, koja vijetnamski konfucijanski znanstvenici, zbog svoje previše poznavanja takvih stvari, nisu vidjeli ili propustili da rade na njima? Svi takvi istraživački dokumenti koje su oni ostavili za sobom uvelike su pomogli zadnjim generacijama da objektivno dopunjuju sredstva dokumenata koje su izgradili i ostavili naši vijetnamski preci.

     b. Međutim, je li pomoć kolonijalističke uprave u potpunosti znanstvena i nepristrana? Oni su zapravo tražili od učenjaka da predaju dokumente usmjerene na služenje administrativnim svrhama. Je li to razlog što određeni broj slučajnih znanstvenika nije uspio objektivno, istinito i izravno razmišljati tijekom istraživanja na vijetnamskoj materiji?

      Isprva, je li istina da su njihove metode prihvatile stajalište slučajnog kulturnog kruga, u razdoblju dok je kolonijalizam još bio napredan? Proveli su istraživački rad na ljudima, a ne na pokušajima da mu se približe, ali zapravo za njegovo osvajanje.

"Kada se želi dobro upravljati kolonijalnim narodom, isprva se mora temeljito razumjeti ljudima kojima se upravlja".

     Gore spomenute riječi generalnog guvernera Doumer je svojevrsna direktiva. No, je li istina da se Doumer, da bi temeljito razumio ljude, oslanjao na funkcionalnu školu okcidentalne etnografije čija funkcija nije objašnjavanje povijesnih izvora i navika tog naroda, već se zapravo sastoji od pokazivanja praktičnog značaja i stvarnih funkciju takvih čimbenika u društvu ljudi i demonstriranje s fiksnim ciljevima? (1).

c. Osim toga, je li istina da je u svojim metodama prikupljanja dokumenata i provođenja istraživanja ova škola često obraćala pažnju na pojave koje formiraju pregled takvih običaja i navika da bi pokušali saznati i razumjeti njihove čudne aspekte, u skladu s egzotičan okus?

      I je li to točno Oger je li zapravo bio opremljen tim gore spomenutim ciljevima, misijama i metodama da dođe u ovu čudnu zemlju? A ako je tako, kako je onda bilo Oger odabrati njegov predmet za proučavanje?

     If Pierre Poivre otišli na Daleki Istok da prouče političku situaciju, običaje i navike, religije, proizvode i trgovanje u Kini Cochin, u 1749. i 1750., tada H. Oger otišli su na licu mjesta izvoditi istraživačke radove na materijalnoj i mentalnoj civilizaciji u „Tonkin” u godinama 1908 i 1909.

     d. U procesu učenja i razumijevanja, H. Oger otkrio je originalnu umjetnost s lepršavom četkom (sl. 73), tako živahna u rukama niza talentiranih umjetnika, uz rafinirane gravure koje su imale tradiciju i koje su bile organizirane u cehove i udruge. Štoviše, postojala je i industrija rižinog papira od grejp selo, poznato po glatkoći i žilavosti, ne inferiorno od vrsta papira proizvedenog u mjestu Occident. Svi su takvi faktori nagovarali Oger na mjesto "narudžba". Kako je roba naručena? Jesu li to slike tradicionalnih festivala kakve su vidjeli Dumoutier? Ako je tako, onda Oger ne bi morale raditi toliko naporno tijekom dvije godine i također ih se ne bi moglo pozvati "Pionir u vijetnamskoj tehnologiji" by Loonie; Oger je htio imati osobni i originalni istraživački rad na vijetnamskim obiteljima, usvajajući ga „Monografska metoda“.

Sl. 73: KARAKTERISTIKE STARE ŠKOLE NA PISANJU KINA

     e. Oger vjeruje da se karakteristika ove metode sastoji u utvrđivanju sredstava koja se koriste za odjeću, prehrambene proizvode, stanovanje, plaće i namještaj. Oger konkretizirao je u 5 skupina tema koje možemo nazvati poglavljima.

     Prvo poglavlje bavi se materijalima koji se sastoje od tri vrste, a to su minerali, biljke i životinje koje se koriste za proizvodnju proizvoda i pribora potrebnih za aktivnosti obitelji i društva. Drugo poglavlje bavi se kućnim alatima (sl. 74) i odjeću. Treće poglavlje bavi se prehrambenim proizvodima, jelom i pićem i očuvanjem higijene i zdravlja. Četvrto se poglavlje bavi osvjetljenjem i kuhanjem. I posljednje je poglavlje koje govori o priboru i radnom alatu.   

Fig.74: ŽENSKA VELIKA PLAVA ŠAPA

     f. Da bi se materijalizirao sadržaj gore navedenog zahtjeva, Oger poveo je sa sobom vijetnamskog umjetnika, specijaliziranog za crtanje skica, i družio se o radničkim cehovima i trgovinama (sl. 75).Preporučena su različita pitanja u vezi sa nazivom, veličinama, načinima proizvodnje, manipuliranjem takvim ili takvim alatima ili instrumentima.

Fig.75: TRGOVINA VOTIVNIM PAPIRIMA

     Skica je brzo nacrtala rad na svakom od svojih faza, djelujući poput fotografa.

     I tako, prema Oger, ova metoda omogućuje mu da rekreira mnoge nizove aktivnosti koje pripadaju istoj vrsti i kroz dvije različite vrste skica koje se međusobno dovršavaju, naime oruđe ili predmeti (sl. 76) i geste raspoređene kako bi ih iskoristili. Takvi alati izrađeni od drveta, željeza, kositra, bambusa upotpunit će jedni druge i objasniti se kad se slože i koriste zajedno.

Fig.76: ZAMJENA BAMBOOKA

     g. Nastavljajući putem koji je zacrtao za sebe, te je svom radu dao istinsku znanstvenu vrijednost Oger je nakon dvije godine proučavanja na licu mjesta vratio sve te skice natrag kako bi ih pokazao dubokim konfucijanskim učenjacima koji su ih ispitivali i sintetizirali.

     Prema Oger, ovaj način razmjene djela vodit će od poznatih stvari do još uvijek nepoznatih i do novih otkrića. I, iz takve baze, vijetnamski umjetnici mogu stvoriti čak i stare običaje i navike koji danas više ne postoje u našem društvu (2).

___________
(1) Povijest razvoja etnografije i raznih etnografskih škola. Etnografski prikaz - 1961, br. 21 od 15,1961. marta XNUMX. godine

 (2) a. Među tisućama skica pronašli smo niz njih koji opisuju davno izgubljene slike, poput one koja prikazuje strašni prizor "Splav koji pliva nizvodno" koji je bio skiciran. Ovo je prizor kada su dvojica počinitelja vezana za splav s natpisom koji glasi: "Pohotni preljubnik i preljubnik bili su stavljeni na splav i poslani nizvodno kao kazna". Ruke i noge prekršitelja pribijaju se na komadu drveta postavljenog na splav. Žena je prikazana gola, a muškarac dobiva obrijanu glavu, a čovjek se pita je li to bio bonbon koji nosi njegovu togu? Splav opasno pluta nizvodno i čini se da ga nitko ne brine (sl. 77).

Fig.77: ZAMJENA BAMBOOKA

     Ako je prizor zlostavljača kojeg je slon zadesio do smrti ili ga privukli i upregli konji u današnje vrijeme samo odjek i sjena, onda je taj prizor "Splav koji pliva nizvodno" može samo podsjetiti na djelo pod naslovom: "Napomena Quan Yina" u kojem bogataš pita svog sina o autorici trudnoće Thi M'au:  (Bolje reci istinu i završi s ovom aferom, oTako ćete riskirati da vas stavi na splav i pusti da pluta nizvodno).

     Gore navedenu materiju zabilježio je G. Dumoutier u svom djelu pod naslovom: "Eseji o tonkineskom" (*) 101 kako slijedi: "U svibnju 1898. jedan od tih žalosnih splavova letio je rijekama Nhị."

       b. Prije listopadske revolucije još smo pamtili prizor kroz koji je suprug koji je uhvatio u činu svoju preljubu suprugu obrijao glavu, zavezao je i paradirao na ulicama. Dok je šetao ovaj muž izložio je ženinu grešku i tukao se po limenoj bačvi da bi sramotio svoju ženu u odnosu na cijelo selo.

_________
(*) G. DUMOUTIER - Eseji o Tonkinzima - Imprimerie d'Extrême - Orient - Hanoi, Haiphong, 1908, str. 43

     h. Biti znanstveni istraživač, Oger vjeruje da nema ništa bolnije od čitanja opisa instrumenata ili gesta, a da im se ispod očiju ne prikazuju skice. Postoji prilično malo pisaca s plodnom maštom, a zapravo se očima može puno lakše doći do dobrog pamćenja nego čitanjem. Iz tog se razloga Ogerovo djelo uglavnom sastoji od crteža i skica. To nije slučajnost, već je koherentna metoda o kojoj se dobro raspravlja.

     Oger ustvrdio je da će njegovo djelo, jednom kad postane postignuti rukopis i tekst, biti znanstveno i objektivno. Svaki je crtež detaljno opisan, nakon čega slijede zvučno sintetizirane primjedbe. Oger također vjeruje da: „Vijetnamski jezik je materijalno vrlo bogat. Što se tiče njegove apstraktne sposobnosti, čini se da je prilično nerazvijena ”.

     i. Iz tog su razloga tehnički izrazi dati u cjelini pored 4000 skica, zbog čega je djelo prilično debela knjiga.

     Oger je nastavio klasificirati svoje dokumente i zapažanja unutar pregrada i velikih odjeljaka kako bi kasnije mogao postići razne monografije. Isprva je Oger podijelio svoje djelo u dva različita dijela. Jedan dio sadrži sve ploče i skice. Drugi dio sadrži tekstove. Oger smatrao je da bi time mogao izbjeći svako dupliciranje. Štoviše, ova metoda omogućava autoru da doda nova zapažanja iza starih, stoga ne zahtijevajući da revidira i prepisuje svoju knjigu jednom u pet godina. U dijelu koji sadrži tekstove, Oger dao je sadržaj i analitički indeks, olakšavajući upotrebu svog djela.

     j. Međutim, njegova je knjiga postala prilično velika, svojevrsna enciklopedija 5000 skica, tako da se nijedna tiskara ili knjižnica nije složila preuzeti njezino objavljivanje. Oger morao motivirati pretplatu na nju, ali osjećao je da se susreo s "Glupo i ludo društvo". Pored grupe, od nekih 20 osobe koji je odobrio 200 pijastara do Oger trošiti kako mu odgovara, nije dobio ni centa od drugih ljudi i to je bio jedini kapital koji je dobio u ruke. Oger uspio okupiti trideset gravera i ti su ljudi radili tijekom dva uzastopna mjeseca. Kad su postigli više od 4000 gravura, došlo je ljeto. Ljeto koje je nazvano Oger as "Goruća tropska peć".

     Zbog teške klime, Oger a njegovi suradnici nisu mogli postaviti takve gravure ispod valjane osi tiskarskog stroja kako bi dobili veći broj kopija. I kako su takve gravure postajale izobličene Oger morao usvojiti metodu ručnog tiskanja koju je umjetnik od Selo Hồ i Hàng Trống st. To znači da je trebao imati rižin papir odgovarajuće veličine kako bi pritisnuo gravure koje su prethodno premazane tintom; takvu vrstu papira oštro su proizveli proizvođači papira Selo Bưởi (u blizini Hanoja) izvan „dó“ stablo. Ova je metoda urodila vrlo sporim radom, ali su tiskane linije na papiru bile vrlo jasno označene. Dakle, ovaj skup skica na "tehnologija" nenamjerno je nosio aspekt narodnih sječa drva. H. Oger i sam se osjećao vrlo zadovoljnim ovim neočekivanim rezultatom. Prema Oger, ova činjenica ima prednost što knjizi daje autohtoni stil. “Sve je vijetnamsko ” a također prema Oger, ovo djelo od nikog ne posuđuje, nikome se ne oslanja u Indokini i ne kopira iz bilo kojeg dostupnog dokumenta.

     U vezi s gore navedenom materijom, Oger želio je odgovoriti onima koji su tvrdili da potječu dokumenti za sastavljanje njegove knjige Dumoutierdjelo.

     Osim toga H. Oger potvrdio je da je u tijeku tiskanja svog djela koje je spasio 400 skica, već ugravirano, ali ne i tiskano. Sve su takve gravure i one već otisnute još uvijek dostupne ili izgubljene? Nemamo pojma o ovom pitanju (*).

__________
(*) Uz pomoć Udruženja umjetnika plastične umjetnosti i udruge Narodna književnost, posjetili smo domovinu umjetnika u Hải Hưngu; posjetili smo i hram Hàng Gai i pagodu Vũ Thạch (u srpnju 1985.), mjesta na kojima je djelo objavljeno i cirkuliralo. Nismo imali vremena za dublje istraživanje i nismo pronašli nijednu gravuru ... Je li istina da ih je Henri Oger sve odveo natrag u Francusku?

     Usporedili smo Ogercrteži s nizom dokumenata koje je ostavio za sobom Dumoutier u "Revue Indochinoise" i djelo pod naslovom "Eseji o tonkineskom"... i još nisam pronašao ništa što bi to moglo dokazati Oger koristio Dumoutiercrteža, iako je bilo nekoliko duplikata skica poput one koja prikazuje a "Igra s dugim perajem" by Dumoutier (sl. 78) preuzet iz njegovog rada pod naslovom "Eseji o Tonkineskom, p-53" i onaj od H. Oger (sl. 79).

Fig.78: SHUTTLE-COCK UTAKMICA (nakon Dumoutier)

Fig.79: SHUTTLE-COCK UTAKMICA (nakon Henri-Oger)

   Skica koja prikazuje prizor "Sviranje Tam Cúca", izvađen iz Dumoutierknjiga "Eseji o tonkineskom" str.57 (Fig.80) i Ogerskica (sl. 81).

Fig.80: IGRAJTE TAM CÚC (igra s 32 karte - nakon G.Dumoutiera)

Fig.81: VIETNAMESE IGRA 32 KARTE (nakon H.Ogera)

   Također smo pregledali Pierre Huardilustracije u njegovoj knjizi pod naslovom "Znanje o Vijetnamu" i nisam vidio ovog autora kako koristi Ogerskice, iako ima i nekoliko duplikata kao što su Loonieilustracija "Curetiranje ušiju" (sl. 82) str.169, onaj od Dumoutier na stranici 88, ili ona Ogera (sl. 83).

Fig.82: KUČENJE UŠA (nakon P.Huarda)

Fig.83: KUČENJE UŠA (nakon H.Ogera)

     Ovo je Pierre HuardIlustracija "Krov kuće" (sl. 84) (str.212) i Ogerskica (sl. 85) (Molimo pročitajte zaključak).

Fig.84: KROVNA KUĆA (nakon Pierrea Huarda)

Fig.85: KROVNA KUĆA (nakon Henrija Ogera)

   k. Prije našeg pisanja uvoda, a i kasnije, možda će i drugi istraživači imati prilike provesti dublja istraživanja i ispravno procijeniti autora i njegovo djelo, dajmo riječi Pierre Huard (1) - istraživač koji je mnogo pažnje posvetio Vijetnamu - i na koji ima sljedeće primjedbe  Oger'djeluje.

    "Oporavak ovog djela, kojega do sada više nema, predstavlja samo početak velike istrage koja je, nažalost! još uvijek nije nastavljen ... Sastavljen s radnim duhom koji je bio sklon tehnologiji i namjerno zanemarujući svu moguću cirkulaciju, ovaj istraživački rad nije dobio podršku javnosti u Francuskoj i u Vijetnamu - javnosti koja je obraćala pažnju na podružnice poput kao jezik, arheologija, narodna književnost "! ..." Danas ovo djelo zaslužuje preispitivanje i trebalo bi ga proučavati iz sljedeća dva razloga: U početku ima tradicionalnu vrijednost i djelo je mladog istraživača koji radi u ravnodušnom ili čak neprijateljskog okruženja. Slijedi činjenica da je ovo djelo zabilježilo brojne geste i tehnike zbog kojih je tijek povijesti u današnjem Vijetnamu potpuno nestao".

__________
(1) PIERRE HUARD - Pionir u vijetnamskoj tehnologiji - Henri Oger (1885.-1936.?) BEFEO Tome LVII - 1970 - str. 215-217.

BAN TU THU
11 / 2019

(Posjetili 2,852 puta, 1 Posjeta danas)