KOLON - Cochinchina - 2. dio

Posjeta: 880

MARCEL BERNANOISE¹

... NASTAVAK ...

ADMINISTRATIVNE ODJELE

     Pokrajina Cho Lon [Chợ Lớn] podijeljen je u 4 upravne četvrti, pod vodstvom delegata sa sjedištem u glavnom gradu, na Cangiuoc [Može li Giuoc], na Canduoc [Može li Duoc] i na Duc Hoa [Đức Hoà]. Ovim se delegatima daje uputa da koordiniraju rad vodećih ljudi kako bi se oni podredili poglavaru provincije i nadzirali pravilno izvršavanje naredbi koje dolaze od administratora i od strane kantonalnih i komunalnih vlasti stavljenih pod njihov nadzor , Administrativnim delegatima pomažu glavni kantonalni magistrati i subprefekti. Postoji 12 kantona sa 66 sela. Svakim selom upravlja vijeće vodećih ljudi i daje mu zajednički proračun koji je provincijski prefekt odobrio i izvršio. Godine 1924. iznos komunalnog proračuna porastao je na 434.424 USD.

POPULACIJA

    Stanovništvo u pokrajini Cho Lon [Chợ Lớn] sastoji se gotovo isključivo od Annamitesa i broji 201 183 stanovnika. Među tim stanovništvom su 1973 Kinezi i Kinezi, 11 Europljana, 2 Kambodžani i 9 stranaca. Annamites uglavnom obrađuju zemlju ili trguju svojim barkama. Kinezi monopoliziraju gotovo cjelokupnu ribu.

II. Ekonomska geografija

POLJOPRIVREDA

    Zbog aluvijalnog formiranja tla može se koristiti za sve vrste obrade. Prevladava uzgoj riže. Na površini od 121 441 het, dio uzgojen rižom iznosi 103.034 ha, što daje godišnji proizvod od 100.000 tona. Moguće je udvostručiti ovu količinu čim se izvrše važni hidraulični radovi poduzeti u regiji Cau An Ha [Cầu An Hạ], oploditi će i osloboditi alum ove ogromne ravnice, do sada neplodne.

    Cho Lon [Chợ Lớn] ne trpi poplave kao što je slučaj s ostalim pokrajinama smještenim uz Mekon. Uzgoj riže ovisi o kišnim sezonama. Prije nekoliko godina industrijska postrojenja isprobana su u velikom obimu u sjevernom dijelu provincije. U selu je formirano francusko društvo "Societe des Sucreries et Raffineries de l'Indochine". Hiep Hoa [Pozdrav Hoà] kako bi se liječila šećerna trska ubirana na ovim prostorima.

    Velike su zanimljivosti i sekundarne kulture kukuruza, graha, banane, jama. Sadašnja berba dovoljna je za lokalnu potrošnju. Konačno, voćnjaci stabala naranče, stabla limuna, manga, banana, drugih egzotičnih stabala kultiviraju se svuda oko staništa.

INDUSTRIJA

    Tvornica od Hiep Hoa [Pozdrav Hoà] - Ovo se društvo, nastalo početkom 1921. godine, prostire na površini od 800ha., Od čega više od 300ha. Već su zasađeni šećernom trskom. Zgrade tvornice prostiru se na površini od 3 četvornih metara. i obuhvaćaju tvornicu šećera i destileriju s najnovijim motorima i uređajima. Cijeli materijal predstavlja vrijednost od oko 400 USD. Vrijednost različitih konstrukcija (tvornica i zgrade) iznosi 150.000 USD. Osim tvornice šećera, tvornica za preradu Ruma, čija je izgradnja već završena, ove bi se godine trebala baviti melasijom. Ova će tvornica moći u 4 sata isporučiti od 5000 do 24 Ruma.

    S izuzetkom „Soci6te de Suereries et Raffineries de Hiep Hoa [Pozdrav Hoà] ”Nema drugih industrijskih objekata. Tu su i neke peći za opeke, male pile i mala industrija prostirki za slame, vreće od slame i poklopci za boce. Ali to je samo pitanje industrijskog domaćeg rada u vrlo malom razmjeru s ograničenim rezultatom.

TRGOVINA I TRANSPORT

     Trgovina cvjeta uglavnom u unutrašnjosti provincije. Vesla predstavlja glavni promet. Godišnji proizvodi uvijek ostaju ravnotežu koja se zatim šalje tvornicama u Cho Lon [Chợ Lớn] grad. Moramo spomenuti i postojanje vrlo brojne i marljive populacije trgovaca korom, koji uglavnom kupuju proizvode zapadnih provincija radi ponovne prodaje u Saigonu, ili u Cho Lon [Chợ Lớn]. Zahvaljujući brojnim kanalima koji prolaze kroz zemlju, riječna je trgovina vrlo opsežna. Što se tiče kopnenog prijevoza, možemo nazvati tri rute koja se redovito koriste motornim vozilima i koja osiguravaju prijevoz robe s jednog mjesta na drugo. Put od Cho Lon [Chợ Lớn] do Duc Hoa [Đức Hoà]: 48 km., Ruta od Cho Lon [Chợ Lớn] do Rachkien [Rạch Kiến]: 22 km., Ruta od Cho Lon [Chợ Lớn] do Cangioc [Može li Giuoc], Canduoc [Može li Duoc]: 31 km.

BAN TU THƯ
12 / 2019

BILJEŠKA:
1: Marcel Georges Bernanoise (1884.-1952.) - Slikar, rođen je u Valenciennesu - najsjevernijoj regiji Francuske. Sažetak života i karijere:
+ 1905-1920: Rad u Indokini i zadužen za misiju guverneru Indokine;
+ 1910: Učitelj u Dalekoistočnoj školi u Francuskoj;
+ 1913: Proučavanje autohtonih umjetnosti i objavljivanje niza znanstvenih članaka;
+ 1920: Vratio se u Francusku i organizirao umjetničke izložbe u Nancyju (1928), Parizu (1929) - pejzažne slike o Loreni, Pirinejima, Parizu, Midiju, Villefranche-sur-meru, Saint-Tropezu, Ytaliji, kao i neke suvenire s Dalekog istoka;
+ 1922: izdavanje knjiga o ukrasnim umjetnostima u Tonkinu ​​u Indokini;
+ 1925: Osvojio glavnu nagradu na Kolonijalnoj izložbi u Marseilleu i surađivao s arhitektom Pavillon de l'Indochine u stvaranju niza predmeta od interijera;
+ 1952: umire u dobi 68 i ostavlja veliki broj slika i fotografija;
+ 2017: Njegovu slikarsku radionicu uspješno su pokrenuli njegovi potomci.

REFERENCE:
◊ Rezerviraj “LA COCHINCHINE”- Marcel Bernanoise - Hong Duc [Hong Duc] Izdavači, Hanoi, 2018.
◊  wikipedia.org
Old Izdvojene i italizirane vijetnamske riječi nalaze se u navodnicima - postavio ih je Ban Tu Thu.

VIDI VIŠE:
◊  KOLON - La Cochinchine - 1. dio
◊  SAIGON - La Cochinchine
◊  BIEN HOA - La Cochinchine
◊  BIEN HOA - La Cochinchine
◊  ČET DAU MOT - La Cochinchine
◊  COCHINCHINA