Vijetnam, civilizacija i kultura – LISARI, LIVAČI KOVAČA, ZLATARI i SREBRNI KOVAČI, LIMARI, BRONCARI, BRAVARI

Posjeta: 228

PIERRE HUARD¹
(Počasni član École Française d'Extrême-Orient)
i TRAJANJE MAURICE²
(Član École Française d'Extrême-Orient³)
Revidirano 3. izdanje 1998., Imprimerie Nationale Pariz,

      Thej radio na lim, cink i kositar. Prije dolaska Occidentala, njihova industrija bila je ograničena na proizvodnju malih čunjeva koji su prekrivali šešire, šalice za ulje koje su služile kao svjetiljke, kutije za opijum i nekoliko drugih raznih pribora. Poslije je potrajalo veliki razvoj. Tradicionalni limar tijekom rada ostaje sjediti ili čučanj, energično koristeći svoje ruke i noge koje dva velika prsta, ili palac i drugi prst ponovno spoje, čine živi porok, gipki i čvrsti. To omogućuje prikaz obrađenih predmeta pod željenim učinkom za alate (turpija, čekić, zakovica) kojima se rukuje rukama koji ostaju slobodni. Konačno, u radu rezanja, nepokretna grana škare fiksira se nožnim nožnim prstom, dok jedna od dviju ruku manevrira pokretnom granom, a [Stranica 190] druga ruka vodi lim koji se mora rezati. Riječ "quặp” izražava ideju hvatanja predmeta između drugog i nožnog prsta. [Stranica 191]

BALAČI ZA KOVANICE

[Stranica 191]  Tprve kovanice i zlatne poluge izlio je u Hanoiju Lưu Xuân Tín, prema kineskoj tehnici (Tín je živio pod Lê Thánh Tonom, tj. oko 1461.).
      TSadašnji kovanici oblikovani i topljeni (ali ne kovani) sadržavali su prilično veliku količinu ilovače pomiješane sa zinom.
        TProizvodni lanac je sljedeći (vidi također proizvodnju kovanica (sapèques) u Revue Indochinoise, 1900).

1. Oblikovanje pijeska;
2. Fuzija cinka;
3. Lijevanje rastaljenog metala u kalupe;
4. Razvrstavanje upotrebljivih kovanica.

ZLATARSKI i SREBRNI KOVAČI

     Tpokrovitelji zlatara su tri brata Trần Hòa, Trần Điện i Trần Điền koji su svoju umjetnost naučili u Kini u 6. stoljeću.

    A mala komoda s ladicama, koja sadrži dragocjene materijale i predmete na kojima rade, a završava horizontalnim mijehom s klipom (cái bễ) dovoljan je za tradicionalne zlatare i srebrare. Cijev mijeha koja izlazi iz škrinje prima se u šupljinu iskopanu u zemlji. Dvije cigle i nekoliko komada drvenog ugljena čine peć. Drveni čekić s metalnim naoružanjem (búa và), točke za graviranje, nekoliko drvenih blokova i mali nakovanj upotpunjuju ovaj profesionalni instrument. Osim nekoliko prstenova (prstenovi s draguljima ili karike lanca), nije bilo izrade masivnih predmeta. Svi dragulji su izrađeni od srebrnih ili zlatnih limova, manje ili više debelih, obrađeni u repousséu, oblikovani ili žigosani utoliko lakše kada su u pitanju čisti metali bez ikakvih legura. Umočeni zlatni dragulji potapaju se u kuhanu i koncentriranu otopinu, bilo od cvjetova sofore (motika) ili tai chua perikarpa (Garcinia pedunculata). Zatim se peru u vrlo vrućoj sumpornoj kupelji. [Stranica 191]

LIMERI

      Tnasljednik je Phạm Ngọc Thành koji je uveo kinesku tehniku ​​u Sjeverni Vijetnam 1518.
      [Stranica 192] TRadijalni lonci za kuhanje riže od kovanog bakra, s vještim izmjenjivačkim oblinama, dokaz su savršene tehnike, kojoj se dive znalci.

BRONCA-FONDAČI

     Tnasljednik je pokrovitelj bonze Khổng Lộ koji je naučio topiti bakar u Kini i proširio njegovu tehniku ​​u Sjevernom Vijetnamu prema 1226. Treba primijetiti skrivene strane utjecaje poput Jeana de la Croixa, portugalskog hibrida, osnivača topova u Huế (18. stoljeće). Taljenje izgubljenog voska uvijek je bilo na časti. Kip Trần Vũ (pagoda takozvana pagoda Velikog Bude u Hanoju) i dinastičke urne u Huế pokazuju vještinu vijetnamskih osnivača bronce (vidi također Chochod, Metode osnivanja korištene u Annamu, u BEFEO, IX, 155).

BRAVARI

      Sinoidna kultura poznavala je lokot na kotačiće i klin s oprugom, koji se često koristi za zaključavanje velikih komada namještaja. U tradicionalnoj vijetnamskoj kulturi lokot je nepoznat, a kućna vrata zaključavaju se stezanjem pomoću drvenih šipki.

Bibliografija

+ J. Silvestre. Bilješke koje će se koristiti u istraživanju i klasifikaciji novca i medalja Annama i francuske Cochin-kine (Saigon, Imprimerie nationale, 1883.).
+ GB Glover. Ploče kineskih, animskih, japanskih, korejskih kovanica, kovanica koje se koriste kao amajlije kineske vlade i privatne bilješke (Noronha i Co Hongkong, 1895.).

+ Lemire. Drevne i moderne umjetnosti i kultovi Indokine (Pariz, Challamel). Konferencija održana 29. prosinca u Sociéte francaise des Ingénieurs coloniaux.
+ Désiré Lacroix. Animska numizmatika, 1900.
+ Torbica. Industrija štapića za kosu u Tonquinu, u Revue Indochinoise, 1910–1911.

+ Cordier. O animskoj umjetnosti, u Revue Indochinoise, 1912.
+ Marcel Bernanose. Umjetnički radnici u Tonquinu (Dekoracija od metala, Jewellers), u Revue Indochinoise, Ns 20, srpanj–prosinac 1913, str. 279–290 (prikaz, stručni).
+ A. Barbotin. Industrija petardi u Tonquinu, u Bulletin Economique de l'Indochine, rujan – listopad 1913.

+ R. Orband. Umjetničke bronce Minh Mạnga, u BAVH, 1914.
+ L. Cadière. Umjetnost u Huế, u BAVH, 1919.
+ M. Bernanose. Dekorativna umjetnost u Tonquinu, Pariz, 1922.
+ C. Šljunak. animska umjetnost, u BAVH, 1925.

+ Albert Durier. Animski ukras, Pariz 1926.
+ Beaucarnot (Claude). Keramički tehnološki elementi za korištenje keramičkih sekcija umjetničkih škola u Indokini, Hanoj, 1930.
+ L Gilbert. Industrija u Annamu, u BAVH, 1931.
+ Lemasson. Podaci o metodama uzgoja ribe u delti tonquinese, 1993., str.707.

+ H. Gourdon. Annamska umjetnost, Pariz, 1933.
+ Thân Trọng Khôi. Kotači za podizanje Quảng Nama i vesla norije Thừa Thiên, 1935., str. 349.
+ Guilleminet. Norije iz Quảng Ngãija, u BAVH, 1926.
+ Guilleminet. Pripravci na bazi soje u Annameseovoj hrani, u Bulletin économique de l'Indochine, 1935.
+ L. Feunteun. Umjetno valjenje pačjih jaja u Cochinchini, u Bulletin Economique de l'Indochine, 1935., str. 231.

[214]

+ Rudolf P. Hummel. Kina na djelu, 1937.
+ Mercier, Animski obrtnički alat, u BEFEO-u, 1937.
+ RPY Laubie. Popularne slike u Tonquinu, u BAVH, 1931.
+ P. Gourou. Seoska industrija u delti Tonquinese, Međunarodni kongres geografije, 1938.

+ P. Gourou. Kinesko stablo anisa u Tonquinu (saopćenje poljoprivrednih službi u Tonquinu), 1938., str. 966.
+ Ch. Crevost. Razgovori o radničkoj klasi u Tonquinu, 1939.
+ G. de Coral Remusat. Annamenska umjetnost, muslimanska umjetnost, u Extreme-Orientu, Pariz, 1939.
+ Nguyễn Văn Tố. Ljudsko lice u annamenskoj umjetnosti, u CEFEO, br. 18, 1^st tromjesečje 1939.

+ Henri Bouchon. Autohtone radničke klase i komplementarni obrti, u Indokini, 26. ruj. 1940. godine.
+ X... — Charles Crevost. Animator tonquinese radničke klase, u Indokini, 15. lipnja 1944.
+ Công nghệ thiệt hành (praktične industrije), u Revue de Vulgarisation, Saigon, 1940.
+ Passignat. Majstori laka iz Hanoja, u Indokini 6. veljače 1941.

+ Passignat. Lak, u Indokini, 25. prosinca 1941. godine.
+ Passignat. Bjelokosti, u Indokini, 15. siječnja 1942. godine.
+ Mirno (R.) Annamenska tradicionalna tehnika: drvorez, u Indokini, 1. listopada 1942.
+ Nguyễn Xuân Nghi alias Từ Lâm, Lược khảo mỹ thuật Việt Nam (Okvir vijetnamske umjetnosti), Hanoi, tiskara Thuỵ-ký, 1942.

+ L. Bezacier. Esej o animskoj umjetnosti, Hanoj, 1944.
+ Paul Boudet. Animski papir, u Indokini, 27. siječnja i 17. veljače 1944. godine.
+ Mạnh Quỳnh. Postanak i značenje popularnih drvoreza tet, u Indokini, 10. veljače 1945.
+ Crevost et Petelot. Katalog proizvoda Indokine, tome VI. Tanini i tinktorijali (1941). [Navedeni su vijetnamski nazivi proizvoda].

+ kolovoz Chevalier. Prvi popis šuma i ostalih šumskih proizvoda Tonquina, Hanoi, Ideo, 1919. (navedena su vijetnamska imena).
+ Lecomte. Šume Indokine, Agence Economique de l'Indochine, Pariz, 1926.
+ R. Bulteau. Bilješke o proizvodnji keramike u provinciji Bình Định, u BAVH, 1927., str. 149 i 184 (sadrži dobar popis raznih keramika od Smiriti i njihove figuracije kao i njihova lokalna imena).
+ Despierres. Kineski abakus, u Sud-Estu, 1951.

BILJE :
◊ Izvor: Connaisance du Viet Nam, PIERRE HUARD & MAURICE DURAND, revidirano 3. izdanje 1998, Imprimerie Nationale Pariz, École Française D'Extrême-Orient, Hanoi - Preveo VU THIEN KIM - NGUYEN PHAN ST Arhiva Minh Nhat.
◊ Naslov zaglavlja, istaknuta sepija slika i svi citati su postavljeni Ban Tu Thu - thanhdiavietnamhoc.com

VIDI VIŠE :
◊  Connaisance du Viet Nam – Originalna verzija – fr.VersiGoo
◊  Connaisance du Viet Nam – vijetnamska verzija – vi.VersiGoo
◊  Connaisance du Viet Nam – All VersiGoo (japanski, ruski, rumunjski, španjolski, korejski,…

BAN TU THƯ
5 / 2022